ABC analiza – strategija za uspješnije poslovanje

Mnoga poduzeća često se susreću s naizgled jednostavnim pitanjem: „Kako upravljati zalihama na optimalan način?“, no odgovori su sve samo ne jednostavni. Upravljanje zalihama ovisi o brojnim faktorima u poduzeću, no i tržišnim izazovima te društvenim okolnostima. Ipak, jedna metoda za upravljanje zalihama može se primijeniti u svim situacijama – ABC analiza zaliha.

ABC analiza

ABC analiza može se objasniti kao selekcija odnosno segmentiranje proizvoda, kupaca, dobavljača ili drugih elemenata bitnih za poduzeće u različite skupine, ovisno o njihovom značenju i važnosti.

Ovaj tip analize služi za povećanje produktivnosti i ekonomičnosti kroz usmjeravanje pozornosti na važne procese unutar poslovanja. U slučaju ABC analize zaliha, fokus je na bitnim procesima u lancu opskrbe, odnosno na usmjeravanju pažnje na odnos potražnje/zalihe/prodaje artikala sa zalihe.

Kvalitetna segmentacija čini grupe artikala sa sličnim cjenovnim i uporabnim karakteristikama. Neke od niti vodilja vam mogu biti namjena proizvoda (npr. rezervni dijelovi, pribor, potrošni materijal…) ili namjena materijala u proizvodnji (sirovine, poluproizvodi, proizvodi…). Podjelu možete napraviti i prema tome naručujete li zalihe lagerski ili po narudžbi. Klasifikacija mora biti odrađena planski i promišljeno, ovisno o tipu poslovanja te vrsti poduzeća.

Klasifikacija zaliha nije nepromjenjiva. Ovisno o rastu i razvoju poduzeća, mijenjaju se i potrebe za drugačijom segmentacijom zaliha. Upravo je zato potrebno stalno analizirati podatke, pratiti stanje zaliha i reagirati po potrebi.

Paretovo pravilo

Možda niste čuli za Pareta, no vjerojatno ste čuli za pravilo 80:20. Vilfredo Paredo je prije više od sto godina zaključio da 20% svjetskog stanovništva ima 80% svjetskog bogatstva. Pravilo 80:20 kasnije se proširilo na druga područja, pa tako možemo reći da 20% kupaca čini 80% prihoda, 20% vremena donosi 80% novaca, no i da 20% artikala na zalihama čini 80% prihoda.

ABC analiza zasniva se na Paretovom pravilu, koje nam pomaže da klasificiramo artikle sa zalihe. Pri tome nastaju 3 skupine zaliha- A, B i C kojima pridajemo različitu pažnju, ovisno o njihovoj važnosti.

A, B i C – razlike u skupinama

ABC analiza primjenjuje se na osnovu poslovnih kriterija i značenja. Kada se ABC analiza koristi za kontrolu zaliha i planiranje nabave u poduzeću, artiklima se pristupa u odnosu na dva kriterija – njihovu vrijednost i količinu unutar zalihe. Koristeći navedene kriterije, većina poslovanja dobiva podjelu koja izgleda ovako:

• Grupa A – artikli koji čine 10%-20% zaliha i 50%-70% prihoda
• Grupa B – artikli koji čine 20% zaliha i 20% prihoda
• Grupa C – artikli koji čine 60%-70% zaliha i 10%-30% prihoda.

Navedena analiza pokazuje kako se uspjeh poslovanja i optimizacija nabave može ostvariti usmjeravanjem veće pažnje na manje količine zaliha nego na velike količine.

Drugim riječima, grupa A artiklima čini mali dio zaliha, no najveći dio prihoda što ju čini najvažnijom u klasifikaciji. Artikle iz skupine A potrebno je stalno nadzirati, ažurirati podatke i pobrinuti se da ne dođe do nestašice zaliha.

Grupa B su artikli koji su sekundarni po važnosti, no potrebno ih je rutinski pratiti. U mnogim slučajevima, ovisno o situaciji na tržištu, artikli iz ove skupine mogu proći u skupinu A ili C, a to je trenutak koji je potrebno uočiti na vrijeme.

Posljednje, grupu C čine artikli čija je važnost po prihodima minimalna, stoga ih analiziramo periodično. Također, treba pripaziti da ne dođe do nepotrebnih troškova skladištenja, nekonkurentnih zaliha i slično.

ABC analiza pokazuje da se proizvodi koji čine 70% prihoda ne mogu i ne smiju tretirati isto kao proizvodi koji čine 10% prihoda. Kada bismo sve kategorije tretirali isto, trošili bismo previše vremena na artikle koji su neprofitabilni.

Uz ABC i pametna rješenja do uspjeha

Kvalitetna ABC analiza i redovito praćenje zaliha uz pomoć pametnih rješenja omogućuju da se upravljanje zaliha temelji na jasnim poslovnim podacima, a ne predviđanju. Ušteda vremena i novaca, veća produktivnost i smanjenje nepotrebnih troškova omogućuju brže ostvarivanje poslovnih ciljeva i više zadovoljstva za sve u poduzeću.