Obračun plaća izaslanih radnika

Primici od rada kod izaslanih radnika čine eve elemente koji su utvrđeni kao obavezni prema nacionalnom zakonu ili ugovoru te su proglašeni primjenjivima. Oni se primjenjuju u skladu s člankom 3. stavkom 8 Direktiva 96/71/EZ. Osnovica i doprinosi standardni su temelji za izračun plaće radnika. Kada se radi o izaslanim radnicima, Zakon o doprinosima, članak 37 kaže kako je „mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznos što ga utvrđuje poslodavac polazeći od najviše mjesečne plaće koju bi izaslani radnik ostvario za iste, odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećana za 20%.

U praksi to znači da ako ste s radnikom dogovorili plaću od 10 tisuća kuna, osnovica za doprinose iznosi 12 tisuća (10000 x 20%). Doprinosi se obračunavaju prema propisanim stopama. To je na plaću 16,5%, a doprinosi za mirovinsko osiguranje za I. stup 15% i 5% na II.stup. Isti Zakon o doprinosima propisuje i obavezu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu. On se ne obračunava ako se radi o državama s kojima Republika Hrvatska ima ugovorom uređeno pitanje korištenja zdravstvenog osiguranja, ili država EU te onih koje smo naveli prethodno u tekstu.

Druge varijante

Kada se radnika šalje u zemlje koje nisu dio EU, odnosno zemlje s kojima država nema sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju, obavezno je plaćati i doprinos na propisanu osnovicu po stopi od 10% radi slučaja bolesti ili nezgode. U toj situaciji radnik sam snosi troškove, a HZZO mu ih kasnije vraća. Druga opcija je da poslodavac zaštiti radnika kroz neku osiguravajuću kuću u zemlji izaslanstva. U tom slučaju ne mora plaćati doprinos HZZO-u.

Bitno je napomenuti da se drugi troškovi, poput putovanja, hrane i smještaja, radniku ne mogu odbiti od plaće. Oni se isplaćuju uz primitke od rada. Također, izaslanici radnici imaju pravo na neoporezive isplate dnevnica za rad na terenu kao i druge neoporezive primitke koji vrijede za radnike na ‘domaćem terenu’. U neoporezive primitke ulaze jednokratne potpore u slučaju smrti. Također, potpore za invalidnost, nagrade, smještaj, prehrana i drugo.

Obračun plaća ne mora biti stresan

Obračun plaća sam je po sebi složen proces, a posebice kada su u pitanju izaslani radnici. Prilagođavanje sustava složenim zakonskim zahtjevima sa uvijek ograničenim vremenom je stresno. I zato je pravi alat neophodan. Na sreću, digitalna rješenja vam mogu olakšati život i smanjiti potrebu za tablicama, računanjem i stalnim praćenjem složenih zakonskih procesa.

HR.PAYROLL.APP dizajniran je za hrvatsko tržište i omogućuje svih podataka, uz prilagodljivost i primjerenost svim tvrtkama, bez obzira na veličinu. Glavne su karakteristike HR.Payroll.App-a su jednostavnost korištenja i transparentnost svih podataka, a parametarske postavke omogućuju neovisno praćenje zakonskih promjena. Što to znači? Više uštede, manje brige i optimizaciju vremena. Kontaktirajte nas!

Što trebate napraviti prije upućivanja radnika?

Za upućivanje radnika u države EU, Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku vrijede ista pravila. Prvenstveno morate stupiti u kontakt s nadležnom ustanovom socijalne sigurnosti u matičnoj državi, odnosno s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje. Tamo tražite potvrdu A1 koja potvrđuje pripadnost hrvatskom socijalnom osiguranju. Na osnovi potvrde koja se izdaje u svrhu upućivanja radnika, poslodavac je izuzet od plaćanja doprinosa u drugoj državi.

Kako bi HZMO to dozvolio, izaslanje ne smije trajati dulje dvije godine, osoba ne smije biti izaslana radi zamijene nekog drugog te najmanje 1 mjesec prije izaslanja na osobu se mora primjenjivati zakonodavstvo države iz koje se šalje (u ovom slučaju RH). Osim toga, poslodavac mora redovno obavljati djelatnost u državi gdje želi izaslati radnika i za vrijeme trajanja izaslanstva, radnik i poslodavac su u neposrednoj vezi. Obrazac A1 popunjavate vi (poslodavac) te ste obavezni obavještavati HZMO o bilo kakvim promjenama (npr. prekid izaslanja zbog neplaniranih događaja).

Kratkoročno ili na dulje vrijeme?

Jedan od podataka koje morate znati je trajanje upućivanja. Ovisno o trajanju, neke se odredbe Direktive o upućivanju radnika u EU malo razlikuju. U slučaju kratkoročnih upućivanja do osam dana, ne vrijedi odredba o minimalnom plaćenom godišnjem odmoru i primicima od rada. S druge strane, u slučaju upućivanja na dulje od godine dana, izaslani radnici imaju pravo na sve uvjete zaposlenja države članice domaćina. U to ne ulaze pravila o dopunskim mirovinskim sustavima te postupaka i uvjeta sklapanja i raskida ugovora o radu.

Također, kod upućivanja radnika na rad u drugu državu, prema Zakonu u radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) poslodavac mora radniku dati pisani ugovor o radu ili pisanu potvrdu. U njoj moraju biti navedeni trajanje rada, radno vrijeme, neradni dani, novčana jedinica u kojoj će se isplaćivati plaća, druga primanja na koja radnik ima pravo za vrijeme izaslanstva te o uvjetima vraćanja.

Izaslani radnici vs. Poslovna putovanja

Izaslani radnici nisu u drugoj državi na poslovnom putovanju i to je vrlo bitno dobro razlikovati. Ukoliko vaš radnik ide u drugu državu na sastanak, sajam, osposobljavanja i slično, on ne pruža prekogranične usluge, a samim time nije izaslani radnik. U slučaju poslovnog putovanja, savjetujemo da nabavite GOOMA sustav za menadžment službenih putovanja, a u slučaju izaslanih radnika pratite EU vodiče.