Izaslani radnici- što kao poslodavac morate znati?
Globalizacijom, povezivanjem i širenjem tržišta pojavili su se novi poslovni izazovi, no i nove poslovne mogućnosti. Kao jedna od sve popularnijih navode se izaslani radnici, odnosno slanje svojih zaposlenika za rad u drugu zemlju. O čemu se točno radi i što kao poslodavac morate znati, provjerite u nastavku.
Tko su izaslani radnici?
Definiciju upućenog, točnije izaslanog radnika jednostavno je pronaći u odredbama Zakona o doprinosima (NN br. 84/08 do 106/18) u članku sedam, stavak 13 koji kaže:
„ 13.1. osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske…
13.2. osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske
13.3. osoba koja je od inozemnog poslodavca izaslana na rad u tuzemno društvo a, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju, ima uređen status u osiguranju države poslodavca“
To znači...
Pojednostavljeno, izaslani radnici su ljudi koji za svoju tvrtku rade i pružaju usluge u drugoj državi neko određeno vrijeme, s time da za radnika i dalje vrijedi sustav socijalnog osiguranja iz države iz koje je izaslan. Upućivanje radnika je uvijek privremeno i tijekom tog razdoblja radnik mora biti u radnom odnosu.
Upućivati radnike možete u slučaju ugovora o uslugama koje poduzeće sklapa s poduzećem iz neke druge države članice EU. Također, moguće je upućivanje unutar skupine poduzeća, no u pogonu druge države. Posljednje je upućivanje preko poduzeća za privremeno zapošljavanje. U tom slučaju poduzeće ustupa radnike poduzeću koje obavlja djelatnost u nekoj drugoj državi članici EU. U sva tri slučaja primjenjuje se Direktiva 96/71/EZ o upućivanju radnika.
Što trebate napraviti prije upućivanja radnika?
Za upućivanje radnika u države EU, Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku vrijede ista pravila. Prvenstveno morate stupiti u kontakt s nadležnom ustanovom socijalne sigurnosti u matičnoj državi, odnosno s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje. Tamo tražite potvrdu A1 koja potvrđuje pripadnost hrvatskom socijalnom osiguranju. Na osnovi potvrde koja se izdaje u svrhu upućivanja radnika, poslodavac je izuzet od plaćanja doprinosa u drugoj državi.
Kako bi HZMO to dozvolio, izaslanje ne smije trajati dulje dvije godine, osoba ne smije biti izaslana radi zamijene nekog drugog te najmanje 1 mjesec prije izaslanja na osobu se mora primjenjivati zakonodavstvo države iz koje se šalje (u ovom slučaju RH). Osim toga, poslodavac mora redovno obavljati djelatnost u državi gdje želi izaslati radnika i za vrijeme trajanja izaslanstva, radnik i poslodavac su u neposrednoj vezi. Obrazac A1 popunjavate vi (poslodavac) te ste obavezni obavještavati HZMO o bilo kakvim promjenama (npr. prekid izaslanja zbog neplaniranih događaja).
Kratkoročno ili na dulje vrijeme?
Jedan od podataka koje morate znati je trajanje upućivanja. Ovisno o trajanju, neke se odredbe Direktive o upućivanju radnika u EU malo razlikuju. U slučaju kratkoročnih upućivanja do osam dana, ne vrijedi odredba o minimalnom plaćenom godišnjem odmoru i primicima od rada. S druge strane, u slučaju upućivanja na dulje od godine dana, izaslani radnici imaju pravo na sve uvjete zaposlenja države članice domaćina. U to ne ulaze pravila o dopunskim mirovinskim sustavima te postupaka i uvjeta sklapanja i raskida ugovora o radu.
Također, kod upućivanja radnika na rad u drugu državu, prema Zakonu u radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) poslodavac mora radniku dati pisani ugovor o radu ili pisanu potvrdu. U njoj moraju biti navedeni trajanje rada, radno vrijeme, neradni dani, novčana jedinica u kojoj će se isplaćivati plaća, druga primanja na koja radnik ima pravo za vrijeme izaslanstva te o uvjetima vraćanja.
Izaslani radnici vs. Poslovna putovanja
Izaslani radnici nisu u drugoj državi na poslovnom putovanju i to je vrlo bitno dobro razlikovati. Ukoliko vaš radnik ide u drugu državu na sastanak, sajam, osposobljavanja i slično, on ne pruža prekogranične usluge, a samim time nije izaslani radnik. U slučaju poslovnog putovanja, savjetujemo da nabavite GOOMA sustav za menadžment službenih putovanja, a u slučaju izaslanih radnika pratite EU vodiče.
Izračun plaće izaslanih radnika
Primici od rada kod izaslanih radnika čine eve elemente koji su utvrđeni kao obavezni prema nacionalnom zakonu ili ugovoru te su proglašeni primjenjivima. Oni se primjenjuju u skladu s člankom 3. stavkom 8 Direktive.
Obračun plaća sam je po sebi složen proces, a posebice kada su u pitanju izaslani radnici. Na sreću, postoje digitalna rješenja koja vam mogu olakšati i smanjiti potrebu za tablicama, računanjem i stalnim praćenjem složenih zakonskih procesa. HR.PAYROLL.APP dizajniran je za hrvatsko tržište i omogućuje svih podataka, uz prilagodljivost i primjerenost svim tvrtkama, bez obzira na veličinu.
Što nakon upućivanja?
Ako ste se držali svih prava i obaveza propisanih Direktivom, ne biste trebali strahovati. Ipak, postoje određene situacije na koje morate biti spremni. Nakon završetka, država u koju ste izaslali radnika može od vas (poslodavca) zahtijevati određenu dokumentaciju. To mogu biti ugovor o radu, platna lista, evidencije radnih sati i dokazi o isplati primitka od rada i sl. Upravo zato savjetujemo da takve dokumente čuvate pohranjene na sigurno. U slučaju problema, kao i pitanja, za države članice EU osnovano je i Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA). Ono odgovara na pitanja vezano za upućivanje radnika, a jasne odgovore i informacije možete pronaći i u Praktičnom vodiču o upućivanju koje se nalazi na službenim internetskim stranicama Europske unije.
