Kako prepoznati burnout i na vrijeme ga spriječiti?
U užurbanom svijetu gdje stalno razmišljamo na način „moram“, ne treba čuditi što često čujemo riječ „stres“. Gotovo kao uzrečica, sjena koja nas prati, posljedica i uzrok svega što nam se događa. Naše mentalno i fizičko stanje pripisujemo upravo – stresu. A koje su posljedice kada stres na poslu naraste do razine s kojom se više ne možemo nositi? Burnout.
Burnout – bolest modernog doba
Pojam burnout opisao je 70tih godina prošlog stoljeća američkih psiholog Herbert Freudenberg kako bi opisao posljedice koje se događaju zbog prekomjernog izlaganja fizičkoj, mentalnoj i psihičkoj iscrpljenosti. U Hrvatskoj se naziva i sindrom izgaranja, opisujući, laički rečeno, ‘pucanje po šavovima’. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira burnout kao „sindrom koji nastaje kao rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu koje nije uspješno rješavano“ .
Ako se pitate kako ćete znati i kako prepoznati burnout, prema WHO postoje tri glavna simptoma:
- osjećaj iscrpljenosti ili nedostatak energije
- mentalno odvajanje od posla i negativni osjećaji oko vlastite karijere
- smanjena profesionalna produktivnost
Prošlogodišnje istraživanje o američkim radnicima pokazalo je kako ih je oko dvije trećine zaposlenih doživjelo burnout, potaknuti naglim promjenama u radnom okruženju, pritiskom oko rokova i zadataka te neizvjesnosti zbog pandemije i političke situacije. U UK-u je to oko pola zaposlenih, a njihovo istraživanje pokazuje kako su šanse za izgaranjem najveće u dobi od 32 godine.
Vrste izgaranja
Prema dr. Maslach, postoje tri vrste sindroma izgaranja: individualno (visoki osobni ciljevi, perfekcionizam, nemogućnost reći ‘ne’, prevelika očekivanja, nesigurnost), interpersonalni (negativni odnosi na poslu ili kod kuće, bullying, osjećaj neprihvaćenosti i necjenjenosti u radnoj okolini) te organizacijski burnout (prevelika količina posla, nerealni rokovi, loša organizacija).
Burnout ne nastaje odjednom, već je posljedica dugotrajnog i intenzivnog izlaganja pritisku. Upravo je u duljini trajanja najveća razlika između stresa i izgaranja, pri čemu potonje čini najkritičniju razinu.Ukoliko ponekad osjetite nervozu zbog radnog zadatka ili se osjećate mentalno iscrpljeni krajem tjedna, u pitanju je stres. Ako ste došli do razine da ne želite, ne možete niti ne marite za odlazak na posao jer vam više „jednostavno nije stalno do ničega“, u pitanju je burnout.
Kako prepoznati burnout?
Calmer, organizacija koja radi treninge za mentalno zdravlje i sprječavanje burnouta u Ujedinjenom Kraljevstvu, navodi 5 faza sindroma izgaranja prema kojima ćete ga najlakše prepoznati i ustanoviti gdje se trenutno nalazite.
Prva faza izgleda kao ‘medeni mjesec’ i uključuje optimizam, ambiciju i energiju prema novom poslu ili radnom zadatku. U toj fazi se predamo novim izazovima, osjećamo odgovornost i imamo jaku želju za dokazivanjem. Ova faza praćena je visokom razinom energije i produktivnosti. Ukoliko uspostavite dobar mehanizam, u ovoj fazi možete ostati vrlo dugo i ne mora biti negativno za vaše mentalno zdravlje.
Druga faza uključuje gubljenje optimizma, pojavu stresa, anksioznosti, bijeg od odgovornosti i zaboravnost. Počinju se javljati fizički simptomi poput umora, manjka sna, glavobolje i ubrzanog pulsa. Naravno, sve to utječe na našu produktivnost i emocionalno stanje. Postajemo razdražljivi i nezadovoljni.
Treća faza označava kronični stres i jačanje prethodnih simptoma. Postajemo sve ljući, agresivniji i kronično umorni. Sve smo češće bolesni, a često negiramo postojanje problema. Gubimo kontrolu i zatvaramo se. Umjesto produktivnost, javlja se prokrastinacija uz pojavu paničnih napadaja, često praćena konzumiranjem alkohola ili previše kofeina.
Eksplozija
Dolazimo do pravog burnouta. Prethodni simptomi su na najjačoj razini. Bijeg od stvarnosti, pesimizam i osjećaj praznine postaju svakodnevnica. Umor, glavobolju, želučane probleme i promjene u raspoloženju ili ponašanju više ni ne primjećujemo. Osjećamo potrebu da se maknemo od svega što nas okružuje- posla, obitelji, prijatelja i zaboravljamo se brinuti za sebe. Poput života na autopilotu, dani postaju tmurni.
Posljednja faza je kada nam burnout faza postane sastavni dio života i nas samih. Mentalno, emocionalno i fizički smo potpuno iscrpljeni. Predali smo se takvom stanju, umoru i depresiji. Tuga, nezadovoljstvo i bol čini nam se kao dio nas samih.
Reagirajte na vrijeme!
Postoje strategije i načini da se burnout spriječi, no treba reagirati na vrijeme. Najvažnije je ne ignorirati svoje stanje i prepoznati prve znakove iscrpljenosti. Definirajte stresore u vašem životu.
Odgađanje odmora jer imate previše posla nije dobra taktika. Kada osjetite da ste dosegli svoju razinu, priuštite si pauzu. Ostavite posao na poslu. Uzmite si sat vremena za sebe. Naspavajte se, vježbajte, pojedite zdravo, pročitajte knjigu ili se nagradite nečim što volite.
Još jedna od strategija je isplanirati dan. Prioritizirajte zadatke, ubacite ih u Trello ili neki drugi program te se držite rasporeda. Stvari koje nisu hitne ostavite za kasnije i radite jednu po jednu stvar. Multitasking se u današnjem svijetu smatra vrlinom, no ne znači da je nužno dobar i uvijek učinkovit.
Ne morate sve sami
Također, zapamtite da ne morate vi raditi sve! U modernom društvu postoji puno digitalnih automatiziranih rješenja koja vam mogu skratiti vrijeme obavljanja zadataka, a vrlo je jednostavno doći i do vanjskih stručnjaka koji vam mogu pomoći kod poslovanja ili zadataka koji vam troše energiju. Bitno je da znate u čemu ste vi najbolji i u tome dajete 100%. Za sve drugo, segmentirajte i podijelite posao. Nabavite chatbot za komunikaciju s kupcima i smanjite si broj mailova. Pronađite aplikacije koje vam pomažu računati putne troškove. Unajmite marketing agenciju za oglašavanje, knjigovodstvo za financije ili IT tvrtku za svakodnevne izazove sa softverskim problemima.
Razmišljate o ‘putovanju’, ne samo o krajnjem cilju. Iako je dobro imati definiran plan i cilj, bitno je da ostanete usredotočeni i na sadašnjost. Razmislite o svakom danu i koliko ste naučiti, koliko ste bili produktivni i koliko ste se pomaknuli naprijed. Razmišljajte o učinkovitosti posla, ne brzini. Više ćete se pomaknuti s dva sata produktivnog i smirenog rada, nego osam sati gledanja u ekran s tugom.
Ostanite snažni
Očvrsnite! Naučite reći ne i zalažite se za sebe. Ne morate se svidjeti svima, ne morate sve zadiviti. Samopoštovanje i samopouzdanje je bitno za karijeru. I u poslovnom svijetu je vrlo slično kao i u drugim segmentima. Slijedite poznato pitanje- ako ne voliš sebe, kako će te drugi voljeti?
Postoje razni portali, knjige za samopomoć i radionice koji vam mogu pomoći vratiti vjeru u sebe. Krenite na vrijeme raditi na sebi i spriječite burnout prije nego dođe. Okružite se dobrim ljudima koje volite i koji vas vole. Pronađite kolege i poslovne partnere koji će vam biti desna ruka. Pronađite vremena za opuštanje i uživajte u malim stvarima. Život je prekratak i previše lijep da bi vam svaki dan bio pun stresa i nervoze, zar ne?
