Agilno poslovanje – trend ili potreba?
Posljednjih tri godine agilno poslovanje se sve češće spominje kao najučinkovitiji način ostvarivanja poslovnih ciljeva. No, je li to zaista tako i po čemu se agilna metodologija razlikuje od svoje suprotnosti – waterfall metodologije?
Kako agilno poslovanje pomaže da preživite na tržištu?
Leksikografski zavod Miroslava Krleže kaže da je „agilnost (lat. agilitas: pokretnost), okretnost, živahnost, žustrina, radinost, marljivost, poduzetnost.“ Nakon pandemije koja je svijetu pokazala kako u svakom trenutku moramo biti spremni na neočekivano, mnoge organizacije počele su razmišljati o novim načinima funkcioniranja. Poželjele su biti agilne odnosno prilagodljive u svim pogledima.
Agilno poslovanje podrazumijeva prilagodljivo, fleksibilno i dobro organizirano poslovanje koje može dobro reagirati na vanjske promjene. Preživljavanje na tržištu u brzom digitalnom dobu zahtijeva stalne inovacije i prilagodbe. Agilni proces omogućava da se proizvod isporučen tržištu brzo testira te na osnovu povratnih informacija dorađuje i usavršava po potrebama. Na taj način klijent ili kupac dobiju proizvod koji im stvarno odgovara.
Jedna od najpopularnijih metoda unutar agilnog okvira je SCRUM metoda, otkuda dolazi i naziv Scrum master. Pojam ‘srcum’ potječe iz ragbija, a označava trenutak kada ekipa napreduje za jedan korak naprijed, odnosno u protivničku polovicu. U poslovnom smislu, scrum omogućava veću učinkovitost u složenim projektima. To se postiže kratkim učestalim sastancima timova na kojima se komentira napredak, izazovi i budući koraci. Drugim riječima, manje su šanse da se unutar plana i procesa dogodi propust kojeg nitko neće zamijetiti, već se radi postepeno, analizirajući situaciju i promjene.
Waterfall metoda vs. Agilna metoda
Za razliku od već opisane agilne, waterfall metodologija pripada tradicionalnim metodama i označava je linearnost. Kao takva, uključuje jednosmjeran proces poslovanja pri čemu se svaki zadatak mora odraditi do kraja kako bi se počelo s novim.
Kroz waterfall poslovanje prilikom razvoja prolazi kroz standardne faze – prikupljanje zahtjeva, analiza, dizajn, razvoj, ispitivanje, implementacija i održavanje. Bez obzira na veliku popularnost agilnog poslovanja, za waterfall metodologiju se mnogi odlučuju zbog nekih njenih benefita poput strukture, definirane podjele zadataka, organizacije, jasnih ciljeva i rokova.
Crno na bijelo
U brojevima, agilna metodologija pokazuje bolju uspješnost. Ipak treba imati na umu da je uvijek dobro razmisliti o vlastitim potrebama i pristupu – ne odgovara sve svima. Ambysoftovo istraživanje 2013. godine uspješnosti projekta pokazalo je da agilna metodologija ima uspješnost 64%, a waterfall 49%. Dvije godine kasnije, istraživanje CHAOSA pokazalo je rezultat 42% naspram 14% u korist agilne.
Istraživanje Standish Group 2018. godine donijelo je zaključak da „agilni projekti statistički imaju dva puta više šanse za uspjehom i 1/3 manju šansu da propadnu.“
- Agilna metodologija pomogla je 98% tvrtki da postanu uspješnije.
- Nakon prelaska na agilnu metodologiju, očekuje se da tvrtke dožive 60% veći ROI.
- Timovi koji koriste agilnu metodologiju su 25% produktivniji.
Tko koristi agilno poslovanje?
Što je veći protok informacija i što je veća količina uključenih u proces, to je agilni pristup važniji. Neke od velikih organizacija koje koriste agilnu metodologiju su Sony, LEGO, Siemens, CISCO, Google, Mitsubishi, Yahoo. Kao što možemo vidjeti, iako je potekla iz IT sektora, danas se ovaj tip metodologije proširio na mnoge djelatnosti.
Za razliku od agilnog oblika, waterfall metodologija je dobra za kraće projekte, kao i za poslovanja gdje se timovi i ljudi često mijenjaju. Zašto? Novi članovi tima jednostavnije uđu u linearni proces i preuzmu jasno definira zadatke, dok agilni proces zbog čestih prilagodba zahtijeva jači timski rad.
Mijenja li se poslovna kultura agilnim poslovanjem?
Agilno poslovanje njeguje otvorenu komunikaciju i jednakost među zaposlenima, bez tradicionalne hijerarhije. Temelji se na timskom radu i dobroj povezanosti, a potiče učenje kroz iskustvo, samoinicijativnost i osobni napredak. Velika je pozornost posvećena međusobnim odnosima i dobroj suradnji, podijeli znanja i ohrabrivanju.
Agilna kultura temelji se na 4 osnovne vrijednosti:
- pojedinci i njihove interakcije su uvijek važniji od procesa i alata,
- proizvod koji radi je važniji od njegove dokumentacije,
- odnos s klijentom i dobar dogovor je važniji od potpisivanja ugovora,
- reagiranje na promjenu je bitnije od tog da se kruto slijedi plan.
U organizaciji koja njeguje agilnu kulturu poželjno je da svaki zaposlenik bude svjestan na koji način svojim radom doprinosi ciljevima organizacije i da razumije organizacijske vrijednosti. Posebna pozornost usmjerava se na povjerenje i iskrenosti kako bi se stvorilo ozračje u kojemu se svi osjećaju sigurno. Nikoga se ne proziva za greške, već se iz njih uči. Učenje je u samoj srži cijelog agilnog poslovanja. Cilj je da svaki djelatnik za rješavanje problema može koristiti novi pristup, uz novu metodu i novi alat, prilagođavajući se novonastaloj situaciji.
Nije sve za svakoga, no…
U današnjem digitalnom svijetu koji se brzo mijenja, uspješna poslovanja imaju sljedećih 10 karakteristika:
- Prilagođavaju se.
- Ne boje se promjena.
- Umrežavaju se.
- Cijene i vrednuju zaposlenike.
- Ne boje se u poslovanje uključiti vanjske suradnike.
- Odabiru poslovna rješenja namijenjena njihovim potrebama.
- Imaju dobar ERP sustav.
- U svakom trenutku znaju stanje svojeg poslovanja.
- Stalno usavršavaju svoje menadžerske vještine.
Mnoge navedene stavke temelje se na agilnom poslovanju. Znate kako je poznata Dolly Parton rekla: „Ne možemo usmjeriti vjetar, ali možemo podesiti jedra.“
